Nacionalni energetski i klimatski planovi
S ciljem ispunjavanja novih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030., države članice moraju usvojiti Nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje od 2021. do 2030.
NECP INFO
Sukladno Uredbi o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (EU) 2018/1999 godine, države članice su se obvezale pratiti implementaciju svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova te o napretku redovito izvještavati Europsku komisiju.
Područja obuhvaćena NECP-ovima
Nacionalni energetski i klimatski planovi opisuju kako će države članice ispuniti energetske i klimatske ciljeve u sljedećim područjima:
Ovakav pristup zahtijeva koordinaciju različitih nacionalnih dionika koji djeluju u području energetske unije, te poticanje i olakšavanje planiranja javnih i privatnih ulaganja u navedenih pet dimenzija. (https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-strategy/national-energy-and-climate-plans-necps_en)
Revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine Republike Hrvatske nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Nacionalnom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.
Revidirani nacionalni energetski i klimatski ciljevi Republike Hrvatske do 2030 godine su:
|
|
| Smanjenje emisije stakleničkih plinova za ETS sektor, u odnosu na 2005. godinu | Najmanje 62% |
| Smanjenje emisije stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u odnosu na 2005. godinu | Najmanje 16,7% |
| Udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije | 42,5% |
| Udio OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu | 24,6% |
| Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) | 336,9 PJ (8,05ktoe) |
| Neposredna potrošnja energije | 246,2 PJ (5,88 ktoe) |
Iako je Europska unija povećala svoje klimatske ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. na 55%, dostupni podaci i dalje pokazuju da će temperatura nastaviti rasti za 2,5-2,7°C do kraja ovog stoljeća.
Smanjenje emisija za 55% do 2030. godine i dalje nije dovoljno te bi EU s ciljem postizanja Pariškog sporazuma i cilja od 1,5 °C, svoje emisije trebala smanjiti za najmanje 65% do 2030. godine te za 90% do 2040. godine.
Novi zakonodavni prijedlog Europske komisije za provedbu novog klimatskog cilja EU-a do 2030. – takozvani “Fit for 55 Package” – može utrti put daljnjem povećanju klimatskih ambicija EU-a i usklađivanju klimatskih i energetskih politika s međunarodnim obvezama prema Pariškom sporazumu. Viši klimatski cilj za 2030. godinu i revidirano klimatsko i energetsko zakonodavstvo značilo bi da Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) postaju sve važniji u osmišljavanju, provedbi i praćenju nacionalnih ciljeva, politika i mjera te kako je važno njihovo daljnje usklađivanje s razinom ambicija predviđenom Pariškim sporazumom.
Nacionalni energetski i klimatski planovi su usklađeni ili su trebali biti usklađeni s prethodnim ciljem EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova od 42,5% do 2030. godine, što znači da je s novim ambicioznijim ciljem većina usvojenih NECP-ova nedovoljno ambiciozna. S obzirom da će države članice neizbježno morati prilagoditi svoje razine ambicija novim ciljevima i zakonodavstvu EU-a, revizija NECP-a tijekom 2023. i 2024. godine je izvrsna prilika za kreiranje ambicioznijih nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva, koji ne bi bili samo u skladu s novim Ciljeve EU-a, nego bi ih trebali i nadilaziti.
„NECP tracker“, koji je razvio konzorcij LIFE Unify te LIFE TogetherFor1.5 i koji je prvi put pokrenut u proljeće 2021. godine, a revidiran tijekom 2025. godine, daje uvid u ispunjavanje pojedinih ciljeva država članica temeljem trenutnih NECP-ova.
Trenutno NECP tracker alat pokriva 17 zemalja EU – Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Poljsku, Portugal, Sloveniju i Španjolsku. Za svaku od tih zemalja razmatra sveukupne i sektorske ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i neke pokazatelje energetske tranzicije. Iako postoje razlike među obuhvaćenim zemljama, ipak je moguće izvući nekoliko zajedničkih zaključaka. Vjerojatno najvažniji podatak je da ciljevi država članica u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i energetske tranzicije nisu usklađeni s međunarodnim obvezama prema Pariškom sporazumu. S druge strane, alat za praćenje NECP-a također otkriva da, u nekim slučajevima, države članice ostvaruju bolje rezultate u usporedbi sa svojim ciljevima istaknutim u NECP. Na primjer, neke države članice ostvaruju bolje sektorske ciljeve za emisije stakleničkih plinova nego njihove vlastite NECP projekcije. U Portugalu se emisije smanjuju brže od projekcija NECP-a u sektorima zgrada, energije i otpada. Isto vrijedi i za Španjolsku za sektore zgrada i energije. U Estoniji je udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije također vrlo podcijenjen. Alat stoga pokazuje da države članice mogu postaviti mnogo ambicioznije sektorske ciljeve smanjenja emisija i energije u budućim ažuriranjima svojih NECP-ova.
Metodologija alata, izvori podataka i način odabira ovih pokazatelja objašnjeni su u dokumentu “Smjernice za korištenje NECP Trackera”.
U Hrvatskoj su ukupne emisije stakleničkih plinova, bez ponora, ukupno ujednačene s ciljevima predviđenim u NECP-u te su u 2023. godini iznosile 19,9 Mt CO2 to je smanjenje emisija od 21% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Dva kritična sektora ostaju promet i otpad u kojima su emisije u porastu od 1990.
Ukupni ponori iz LULUCF sektora procijenjeni su na 5,56Mt CO2e (30,8 % ukupnih emisija stakleničkih plinova), ali očekuje se da će ovaj ponor smanjiti u budućnosti.
Finalna potrošnja energije u 2023. iznosila je 297,7 PJ, što je nešto više od cilja postavljenog u NECP-u za 2020., koji iznosi 297,28 PJ.
Što se tiče udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, Hrvatska je na dobrom putu sa svojim NECP ciljevima, prvenstveno zbog visoke potrošnje biomase za grijanje u sektoru kućanstava i visokog udjela velikih hidroelektrana u proizvodnja električne energije. U 2023. godini udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije iznosio je 28,05%, bez velikih hidroelektrana. Udio vjetra u obnovljivim izvorima energije iznosio je 61,2%, dok je solarna energija, unatoč svom potencijalu, doprinijela sa samo 9,8%
