Nacionalni energetski i klimatski planovi

S ciljem ispunjavanja novih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030., države članice moraju usvojiti Nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje od 2021. do 2030.

NECP INFO

Sukladno Uredbi o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (EU) 2018/1999 godine, države članice su se obvezale pratiti implementaciju svojih Nacionalnih energetskih i klimatskih planova te o napretku redovito izvještavati Europsku komisiju.

Područja obuhvaćena NECP-ovima

Nacionalni energetski i klimatski planovi opisuju kako će države članice ispuniti energetske i klimatske ciljeve u sljedećim područjima:

Energetska učinkovitost
Obnovljivi izvori energije
Smanjenje emisija stakleničkih plinova
Međusobna povezanost
Istraživanje i inovacije

Ovakav pristup zahtijeva koordinaciju različitih nacionalnih dionika koji djeluju u području energetske unije, te poticanje i olakšavanje planiranja javnih i privatnih ulaganja u navedenih pet dimenzija. (https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-strategy/national-energy-and-climate-plans-necps_en)

Revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine Republike Hrvatske nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutačnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Nacionalnom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.

Revidirani nacionalni energetski i klimatski ciljevi Republike Hrvatske do 2030 godine su:

Indikator

Cilj

Smanjenje emisije stakleničkih plinova za ETS sektor, u odnosu na 2005. godinu Najmanje 62%
Smanjenje emisije stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u odnosu na 2005. godinu Najmanje 16,7%
Udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije 42,5%
Udio OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu 24,6%
Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) 336,9 PJ (8,05ktoe)
Neposredna potrošnja energije 246,2 PJ (5,88 ktoe)

Iako je Europska unija povećala svoje klimatske ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. na 55%, dostupni podaci i dalje pokazuju da će temperatura nastaviti rasti za 2,5-2,7°C do kraja ovog stoljeća.

Smanjenje emisija za 55% do 2030. godine i dalje nije dovoljno te bi EU s ciljem postizanja Pariškog sporazuma i cilja od 1,5 °C, svoje emisije trebala smanjiti za najmanje 65% do 2030. godine te za 90% do 2040. godine.

Novi zakonodavni prijedlog Europske komisije za provedbu novog klimatskog cilja EU-a do 2030. – takozvani “Fit for 55 Package” – može utrti put daljnjem povećanju klimatskih ambicija EU-a i usklađivanju klimatskih i energetskih politika s međunarodnim obvezama prema Pariškom sporazumu. Viši klimatski cilj za 2030. godinu i revidirano klimatsko i energetsko zakonodavstvo značilo bi da Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) postaju sve važniji u osmišljavanju, provedbi i praćenju nacionalnih ciljeva, politika i mjera te kako je važno njihovo daljnje usklađivanje s razinom ambicija predviđenom Pariškim sporazumom.

Nacionalni energetski i klimatski planovi su usklađeni ili su trebali biti usklađeni s prethodnim ciljem EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova od 42,5% do 2030. godine, što znači da je s novim ambicioznijim ciljem većina usvojenih NECP-ova nedovoljno ambiciozna. S obzirom da će države članice neizbježno morati prilagoditi svoje razine ambicija novim ciljevima i zakonodavstvu EU-a, revizija NECP-a tijekom 2023. i 2024. godine je izvrsna prilika za kreiranje ambicioznijih nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva, koji ne bi bili samo u skladu s novim Ciljeve EU-a, nego bi ih trebali i nadilaziti.

„NECP tracker“, koji je razvio konzorcij LIFE Unify te LIFE TogetherFor1.5 i koji je prvi put pokrenut u proljeće 2021. godine, a revidiran tijekom 2025. godine, daje uvid u ispunjavanje pojedinih ciljeva država članica temeljem trenutnih NECP-ova.

Trenutno NECP tracker alat pokriva 17 zemalja EU – Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Dansku, Estoniju, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Poljsku, Portugal, Sloveniju i Španjolsku. Za svaku od tih zemalja razmatra sveukupne i sektorske ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i neke pokazatelje energetske tranzicije. Iako postoje razlike među obuhvaćenim zemljama, ipak je moguće izvući nekoliko zajedničkih zaključaka. Vjerojatno najvažniji podatak je da ciljevi država članica u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i energetske tranzicije nisu usklađeni s međunarodnim obvezama prema Pariškom sporazumu. S druge strane, alat za praćenje NECP-a također otkriva da, u nekim slučajevima, države članice ostvaruju bolje rezultate u usporedbi sa svojim ciljevima istaknutim u NECP. Na primjer, neke države članice ostvaruju bolje sektorske ciljeve za emisije stakleničkih plinova nego njihove vlastite NECP projekcije. U Portugalu se emisije smanjuju brže od projekcija NECP-a u sektorima zgrada, energije i otpada. Isto vrijedi i za Španjolsku za sektore zgrada i energije. U Estoniji je udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije također vrlo podcijenjen. Alat stoga pokazuje da države članice mogu postaviti mnogo ambicioznije sektorske ciljeve smanjenja emisija i energije u budućim ažuriranjima svojih NECP-ova.

Metodologija alata, izvori podataka i način odabira ovih pokazatelja objašnjeni su u dokumentu “Smjernice za korištenje NECP Trackera”.

U Hrvatskoj su ukupne emisije stakleničkih plinova, bez ponora, ukupno ujednačene s ciljevima predviđenim u NECP-u te su u 2023. godini iznosile 19,9 Mt CO2 to je smanjenje emisija od 21% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Dva kritična sektora ostaju promet i otpad u kojima su emisije u porastu od 1990.

Ukupni ponori iz LULUCF sektora procijenjeni su na 5,56Mt CO2e (30,8 % ukupnih emisija stakleničkih plinova), ali očekuje se da će ovaj ponor smanjiti u budućnosti.

Finalna potrošnja energije u 2023. iznosila je 297,7 PJ, što je nešto više od cilja postavljenog u NECP-u za 2020., koji iznosi 297,28 PJ.

Što se tiče udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, Hrvatska je na dobrom putu sa svojim NECP ciljevima, prvenstveno zbog visoke potrošnje biomase za grijanje u sektoru kućanstava i visokog udjela velikih hidroelektrana u proizvodnja električne energije. U 2023. godini udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije iznosio je 28,05%, bez velikih hidroelektrana. Udio vjetra u obnovljivim izvorima energije iznosio je 61,2%, dok je solarna energija, unatoč svom potencijalu, doprinijela sa samo 9,8%

Greenhouse gas emissions and removals (net emissions)

Greenhouse gas gross emissions

LULUCF sector - greenhouse gas emissions and removals

Transport emissions

Buildings emissions

Agriculture emissions

Industry emissions

Energy emissions

Waste emissions

Primary energy consumption

Final energy consumption

Share of energy from renewables

Door
Unify
Our website hosting is 100% powered by electrical energy from renewable sources