Nacionalni energetski i klimatski planovi
NECP INFO
Područja obuhvaćena NECP-ovima
Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine Republike Hrvatske nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Njime se daje pregled trenutnog energetskog sustava i stanja u području energetske i klimatske politike. Također se daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Nacionalnom energetskom i klimatskom planu posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.
|
|
| Smanjenje emisije stakleničkih plinova za ETS sektor, u odnosu na 2005. godinu | Najmanje 43% |
| Smanjenje emisije stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u odnosu na 2005. godinu | Najmanje 7% |
| Udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije | 36,4% |
| Udio OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu | 13,2% |
| Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) | 344,38 PJ (8,23ktoe) |
| Neposredna potrošnja energije | 286,91 PJ (6,85 ktoe) |
Smanjenje emisija za 55% do 2030. godine i dalje nije dovoljno, te bi EU s ciljem postizanja Pariškog sporazuma i cilja od 1,5 °C, svoje emisije trebala smanjiti za najmanje 65% do 2030.
Novi zakonodavni prijedlog Europske komisije za provedbu novog klimatskog cilja EU-a do 2030. – takozvani “Fit for 55 Package” – može utrti put daljnjem povećanju klimatskih ambicija EU-a i usklađivanju klimatskih i energetskih politika s međunarodnim obvezama prema Pariškom sporazumu. Viši klimatski cilj za 2030. godinu i revidirano klimatsko i energetsko zakonodavstvo značili bi da Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) postaju sve važniji u osmišljavanju, provedbi i praćenju nacionalnih ciljeva, politika i mjera te kako je važno njihovo daljnje usklađivanje s razinom ambicija predviđenom Pariškim sporazumom.
Nacionalni energetski i klimatski planovi su usklađeni, ili su trebali biti usklađeni s prethodnim ciljem EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova od 40% do 2030. godine, što znači da je s novim ambicioznijim ciljem većina usvojenih NECP-ova nedovoljno ambiciozna. S obzirom na to da će države članice neizbježno morati prilagoditi svoje razine ambicija novim ciljevima i zakonodavstvu EU-a, revizija NECP-a sredinom 2023. godine je izvrsna prilika za kreiranje ambicioznijih nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva, koji ne bi bili samo u skladu s novim Ciljeve EU-a, nego bi ih trebali i nadilaziti.
„NECP tracker“, koji je razvio konzorcij LIFENE Unify i koji je prvi put pokrenut u proljeće 2021. godine, daje uvid u ispunjavanje pojedinih ciljeva država članica temeljem trenutnih NECP-ova.
Metodologija alata, izvori podataka i način odabira ovih pokazatelja objašnjeni su u dokumentu “Smjernice za korištenje NECP Trackera”.
U Hrvatskoj su ukupne emisije stakleničkih plinova, bez ponora, ukupno ujednačene s ciljevima predviđenim u NECP-u, te su u 2019. godini iznosile 18,05 Mt CO2. To je smanjenje emisija od 27,5% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Dva kritična sektora ostaju promet i otpad u kojima su emisije u porastu od 1990. godinu.
Ukupni ponori iz LULUCF sektora procijenjeni su na 5,56Mt CO2e (30,8 % ukupnih emisija stakleničkih plinova), ali očekuje se da će ovaj ponor smanjiti u budućnosti.
Finalna potrošnja energije u 2019. iznosila je 6,911 Mtoe, što je nešto više od cilja postavljenog u NECP-u za 2020. godinu, koji iznosi 6,857 Mtoe.
